HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Radna mjesta popunjavaju i inženjeri iz inostranstva

Prošle godine u istom periodu izdato je 678 radnih dozvola van kvote, od kojih je 397 bilo novoizdatih, a 281 produžena. Ove dozvole uglavnom se odnose na strance sa visokom stručnom spremom, između ostalog i na inženjere, za kojima, kako kažu ovdašnji poslodavci, Srpska vapi. Dio njih dovode i strani investitori koji pokreću biznis u Srpskoj.

Radne dozvole stranim državljanima, prema riječima direktora Zavoda za zapošljavanje RS Damjana Škipine, izdaju se u skladu sa zakonom, ali postoje i dozvole koje nisu obuhvaćene godišnjom kvotom. Ove dozvole namijenjene su, kako je istakao, posebnim kategorijama kao što su strani ulagači, investitori, visokostručni kadrovi i sportisti.

- Radne dozvole koje ne ulaze u kvotu su izuzete od provjera da li lica traženih zanimanja ima na evidenciji Zavoda - rekao je Škipina.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić naglašava da privreda sve više osjeća nedostatak radne snage, ne samo u proizvodnim i uslužnim djelatnostima već i u stručnim profilima.

- Ukoliko na domaćem tržištu nema radnika, bilo da je u pitanju građevinac, trgovac ili inženjer, poslodavci moraju tražiti radnike u inostranstvu. Broj stranih radnika će, bez obzira na stepen stručne spreme, i dalje rasti, posebno ako se uzme u obzir da brojne strane kompanije, posebno iz Njemačke i Austrije, pokreću poslovanje u Srpskoj i dovode dio svojih menadžera i stručnjaka - kazao je Račić.

Prema njegovim riječima, upravo ti strani stručnjaci u početnim fazama rada proizvodnih pogona prenose znanja i iskustva domaćim radnicima, što je praksa gotovo u svim grinfild investicijama.

Da broj radnih dozvola u Srpskoj još nije visok u odnosu na okruženje, smatra predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić.

- Ako pogledamo region, Srbija već ima oko 100.000 izdatih radnih dozvola, a Hrvatska čak oko 200.000, od kojih je veliki broj i onih van kvota. Kod nas je taj broj i dalje znatno manji. Radne dozvole van kvote uglavnom se odnose na strane firme koje angažuju svoj menadžment i stručnjake iz matičnih zemalja, što je uobičajena praksa, najčešće kod velikih infrastrukturnih projekata, poput izgradnje autoputeva - pojasnio je Škrebić.

On dodaje da i domaći poslodavci sve češće traže stručnjake iz inostranstva zbog nedostatka inženjera i zastoja u tehnološkom razvoju.

- Uvođenje novih tehnologija i proizvoda zahtijeva angažovanje stručnjaka iz inostranstva, posebno kada je riječ o prenosu tehnoloških znanja. Nažalost, izgubili smo korak sa univerzitetima u regionu, a kamoli sa onima u Evropi. Zbog toga nam danas sve više dobrih stručnjaka dolazi i sa istoka, iz azijskih zemalja, koje nude kvalitet i konkurentne cijene - poručio je Škrebić.

Ukupan broj

Damjan Škipina istakao je da je za 2025. godinu kvota za izdavanje radnih dozvola stranim državljanima utvrđena na 2.000 dozvola, od čega 1.500 novih i 500 produženih. Ista kvota usvojena je i za 2026. godinu i proslijeđena je Agenciji za rad i zapošljavanje BiH. Prema djelatnostima, najviše radnih dozvola izdato je u građevinarstvu, uslužnim djelatnostima i prerađivačkoj industriji. Najviše dozvola dobili su državljani Nepala, Srbije, Indije, Bangladeša, Turske i Kine. Kada je riječ o filijalama Zavoda, najviše zahtjeva za izdavanje radnih dozvola podneseno je, dodao je on, u Banjaluci, Bijeljini i Istočnom Sarajevu.